Prema preporuci Europske federacije udruženja psihologa (European Federation of Psycholgist’s Associations) donosimo vam danas korisne preporuke kliničkog psihologa Atlea Dyregrova o načinima na koje se adekvatno možemo suočiti sa situacijom moramo li biti u samoizolaciji ili karanteni.
Sve više i više ljudi mora ostati u kućnoj karanteni ili u izolaciji s mogućom ili dokazanom koronarnom infekcijom. Mnogi su zabrinuti zbog toga jesu li zarazili druge ili su se sami zarazili. Studije psiholoških posljedica takvih karantena pokazuju značajne negativne posljedice u obliku straha, bijesa, nametljivih misli itd. (Brooks i suradnici, 2020.). Čimbenici stresa u ovoj situaciji uključuju dosadu, neadekvatne informacije, probleme s pristupom kućanskim potrepštinama, percepciju financijskog gubitka i stigmu. Evo nekoliko savjeta kako se nositi s psihološkim stresom izolacije.
Kako najbolje živjeti s karantenom?
Podsjećajte se da činite uslugu društvu
Karantena pomaže drugima. Pomažete u smanjenju mogućnosti da se drugi razbole. Pokazujete kolektivnu društvenu odgovornost kroz ovaj čin altruizma. Ako razmišljate na ovaj način, moći ćete održati samopoštovanje i spriječiti stigmu. Kad završi karantenski period, drugi ljudi to bi trebali imati na umu i ne držati se podalje od onih koji su izvršili ovu dužnost.
Ostanite aktivni, uspostavite rutine
Aktivnosti, rutine i struktura daju dan oblik i predvidivost i obeshrabruju bespomoćnost. U neizvjesnoj situaciji pružaju stabilnost i sigurnost. Tjelesna vježba, osobna higijena, obroci u redovito vrijeme i druge redovite aktivnosti doprinose redu i strukturi u novoj i nejasnoj situaciji.
Društveni kontakt je važna aktivnost
Društveni mediji omogućuju vam razgovor i gledanje drugih putem Facebooka, Skypea i drugih društvenih medija. Ovaj socijalni kontakt postaje posebno važan tijekom karantene.
“Ostati u kontaktu”! Provjerite je li to redovna aktivnost u vašem dnevnom rasporedu.
Preuzmite kontrolu nad zabrinjavajućim mislima
Normalno je imati zabrinjavajuće misli o tome jesmo li se zarazili. Ako takve misli zauzimaju puno prostora, možete ih pokušati bolje kontrolirati. Ometanjem takvih misli možete smanjiti svoj nemir. Gledajte filmove ili serije na tabletima ili televizoru, igrajte videoigre, radite križaljke, Sudoko itd. Ili koristite Facetime / Skype za razgovor s drugima, a da koronavirus ne bude glavna tema.
Također možete odgoditi brigu. Oslobodite mjesta za postavljeno vrijeme (10-20 minuta) gdje se možete brinuti koliko želite. Kada se pojave brige izvan ovog vremena, možete sebi reći: “To je nešto o čemu treba razmišljati u moje vrijeme zabrinutosti, a ne sada.” Ako se ovo ponovi dovoljno često, ovaj misaoni proces postaje automatski. Ne planirajte vrijeme za zabrinutost kasno u noć. Ako se pojave brige, nemojte se naljutiti na sebe, samo ponovite da ćete razmišljati o njima u vrijeme vaše brige.
Dovoljno je nekoliko vijesti na dan
Znamo da previše vremena provedeno u gledanju ili čitanju vijesti može na nas negativno utjecati. Ako se zaštitite od stalnog provjeravanja medija za vijesti o virusu, lakše ćete ostati mirni. Dovoljno je redovito svakodnevno ažuriranje iz pouzdanog izvora.
Izvor:
Brooks, S. K., Webster, R. K., Smith, L. E., Woodland, L., Wessely, S., Greenberg, N., & Rubin, G. J. (2020). The psychological impact of quarantine and how to reduce it: Rapid review of the evidence. The Lancet, 0(0). https://doi.org/10.1016/S0140-6736(20)30460-8
Pripremila: Darija Novoselović, psihologinja
