Dragi učenici, nastavnici i roditelji,
Ovo je trenutak u kojem je važno osvijestiti i važnost općenite brige i ulaganja u vlastito zdravlje te prilika da promjenama u našem zdravstvenom ponašanju prihvatimo stilove života koji doprinose općenito boljem očuvanju našega zdravlja, uključujući doprinose boljoj zaštiti kako od zaraznih kao i kroničnih nezaraznih bolesti tako i zaštiti mentalnog zdravlja svih nas. Mentalno je zdravlje sastavni dio općega zdravlja, a važan je izvor snage i sigurnosti za pojedinca i za obitelj. Na nama je da očuvamo zdravlje koje smo dobili na dar, a djeci i mladima pomognemo u tome.
Ne zaboravimo da ne reagiraju svi jednako na situacije potencijalne prijetnje za zdravlje, neki reagiraju većim stresom, zabrinutošću i tjeskobom. Bez obzira na ozbiljnost i jačinu ugroze neki pojedinci bit će više, a neki manje uznemireni. Neka istraživanja u zemljama koja su prolazila iskustva izbijanja epidemija zaraznih bolesti kao što je gripa, SARS i dr. pokazala su da se velik udio populacije osjećao bespomoćno, prestravljeno i zabrinuto.
Stoga je u ovim trenutcima važno da pružimo podršku onima koji su pod većim strahom i zabrinutošću. Pritom je važno poticati optimizam, ali ne negirati realne rizike. Važno je prihvatiti da ne reagiramo svi jednako i da je svakome „njegov strah realan“, te im treba pomoći, umiriti ih, pritom ih ne osuđivati i ne podcjenjivati ili slično negativno reagirati. Također je važno poticati realne procjene rizika kao i sposobnosti pojedinca da zaštiti sebe i svoju obitelj ponavljanjem točnih informacija, realnih procjena rizika i opasnosti te mjerama zaštite utemeljenima na stručnim dokazima. U svakom slučaju važno je međusobno povezivanje i davanje podrške i pomoći jedni drugima.
Panika je poremećeni, pretjerani strah, puno veći nego što sama situacija zahtijeva. Panika poremeti percepciju i zdravi razum i pokrene akcije koje su pretjerane, neadekvatne, poremećena, pa i sumanute. Odluke iz panike su iracionalne, s ljudima u panici lako se manipulira; vidjeli smo tijekom povijesti što su sve ljudi u panici spremni učiniti jedni drugima, koju štetu s dugoročnim posljedicama proizvesti, a i ovih dana u medijima možemo pratiti sulude primjere! U paničnim stanjima stvaramo probleme tamo gdje ih nema i ne vidimo rješenja i tamo gdje ih ima.
Postoji još jedan opasan problem, suprotan panici, ali s istim posljedicama, a to je potpuno negiranje straha ili tzv. potpuna neustrašivost, negacija situacije, umanjivanje opasnosti. U situaciji kad treba biti odgovoran i oprezan, tzv. neustrašivi ljudi riskiraju, ugrožavajući sebe i druge. A biti smiren, dobro informiran, odgovoran i racionalan u odlukama – to je dobar način nošenja sa stresnim i kriznim situacijama. Vrlo moćnu ulogu u kreiranju panike, naravno, imaju senzacionalistički mediji, loši vođe i nestručni tzv. autoriteti. Veliku pomoć u izbjegavanju panike imaju objektivni mediji, dobro izvještavanje, zreli, odgovorni vođe i, naravno, odlični stručnjaci od povjerenja koji imaju znanje i na primjeren način informiraju i daju upute što i kako.
Evo nekih web stranica na kojima možete naći dodatne i vjerodostojne informacije:
https://www.apa.org/practice/programs/dmhi/research-information/social-distancing
https://ckzg.hr/index.php/2020/02/06/auto-skica/
Dragi roditelji, u ovoj situaciji imate priliku poučavati svoju djecu vlastitim primjerom o tome na koji način biti podrška samome sebi i kako tražiti podršku od drugih. To je vrijedna lekcija i inače u životu, a korisna je upravo sada. Zadržite što je moguće više svoje obiteljske rutine (poput zajedničkih obroka, kućanskih zadataka i sl.), kućnih pravila i načina na koji se družite i provodite vrijeme kada ste zajedno. Sve ono što je poznato pomaže i daje osjećaj sigurnosti u situacijama koje su nove, nepoznate i neizvjesne.
Nema razloga za paniku, ali ima puno razloga za učenje i promjene. Nema zdravlja bez mentalnoga zdravlja. Budite zdravo!
Za psihološku pomoć možete se javiti na:
- e-mail školske psihologinje: darija.novoselovic@gmail.com na kojem je dostupno individualno psihologijsko savjetovanje putem maila prema etičkom kodeksu škole i psihologijske struke uz punu zaštitu privatnosti i diskreciju
- Telefon za psihološku pomoć – 01 48 28 888 svakog radnog dana od 10 – 22h.
- Hrabri telefon – 0800 0800
- Telefon za psihološku pomoć – 01 48 28 888 svakog radnog dana od 10 – 22h.
- Hrabri telefon – 0800 0800
- TELEFON PSIHOLOŠKE POMOĆI 031/368 888 – zovite ponedjeljkom i srijedom od 16 do 19 sati (SUNCE Društvo za psihološku pomoć, Osijek, E-POŠTA: sunce@os.t-com.hr)
Za sve potrebe individualnog pedagoškog savjetovanja možete se obratiti na e-mail pedagoginji škole blazenka.pul@gmail.com
Darija Novoselović, prof., stručni suradnik psiholog
IZVORI:
dr.sc. Ljiljana Muslić, prof. psih., Odsjek za promicanje mentalnog zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/psiholoski-aspekti-pojave-koronavirusa/
Kako pružiti podršku djeci u periodu zdravstvene krize, Zagrebačko psihološko društvo, http://zgpd.hr/2020/03/14/kako-pruziti-podrsku-djeci-u-periodu-zdravstvene-krize/?fbclid=IwAR3QaprejJ80ZgVo1r1TqR6bQrU_yA1bmq0R608WQ1EEzmSPuzkZQqm5sXs
Tekst možete preuzeti ovdje: Za psiholosku pomoc_web